1 Moje mišljenje o tome se mijenja iz dana u dan. Prije par godina sam napisao definiciju koja ga opisuje kao praksu ekstrapolacije novih tehnologija u hipotetske proizvode budućnosti, ali sada mi se ona čini ograničenom jer se previše usredotočuje na budućnost. Trenutačno smatram da je spekulativni dizajn protuteža normativnom dizajnu i njegovoj ulozi u svijetu – radi se o obliku dizajna koji može funkcionirati neopterećen tržišno nametnutim modelima, tj. ekonomskim, estetskim, političkim, etičkim i povijesnim ograničenjima. Opuštanje, odnosno uklanjanje takvih ograničenja, dizajneru dozvoljava zamišljanje novih, alternativnih mogućnosti kao i propitkivanje uspostavljenih sustava i uloga.

U ovom se trenutku nameću tri glavne teme: (i) Slaganje tehnoloških “elemenata” u nastajanju (još uvijek nedostupnih) kako bi se hipotetički razvijalo buduće projekte i objekte, ili (ii) primjena alternativnih planova, motivacija ili ideologija na one koji sada vode tehnološki napredak, a kako bi se lakše uspostavio novi poredak postojećih elemenata i (iii) razvijanje novih pogleda na velike sustave.

U svrhu: (i) Propitkivanja “što je bolja budućnost (ili sadašnjost)?” (ii) Boljeg razumijevanja potencijalnih implikacija specifične (disruptivne) tehnologije u raznim kontekstima i na različitim razinama, s posebnim naglaskom na svakodnevni život. (iii) Pomicanja dizajna “na višu razinu” – kako ne bi više služio samo za pakiranje tehnologije na kraju “tehnološkog putovanja”, već kako bi utjecao na to putovanje od samog začetka.

2 Suvremeni dizajn jedan je od osnovnih elemenata postmodernog društveno-ekonomskog sustava, neodvojiv od ustaljenog poimanja napretka, manipulacije žudnjom i sveprisutne potrošnje. Pretpostavku da napredak vodi boljem životu kao dogmu podjednako propovijedaju vlade i korporacije još od industrijske revolucije. Poimanje “boljeg” bilo je jednostavnije u vremenu kada je tehnologija rješavala jednostavne probleme, no stvari postaju kompliciranije s obzirom da automatizacija nezaustavljivo prodire u najsuptilnije i najosjetljivije aspekte ljudskog života.

Neprestalna potreba za rastom (nametnuta od strane političara i dionika) dovela je do situacije u kojoj se tehnološki napredak rijetko kada dovodi u pitanje, a gdje mainstream dizajn djeluje unutar toga mehanizma. Spekulativni dizajn, koji djeluje izvan tog sustava, može propitkivati ulogu i odgovornost dizajna te djelovati kao protuteža takvim problematičnim načinima funkcioniranja. On može razumjeti implikacije određene tehnologije, sagledati kompleksnosti kulturnih, društvenih, tehnoloških i prirodnih sustava te njihovu međusobnu povezanost, preklapanja i kontradiktornosti. Takve sustave možemo dovoditi u pitanje ili optimizirati tek nakon što ih bolje razumijemo.

Glavni izazov s kojim je,danas suočen spekulativni dizajn jest pronalaženje načina da se krene korak dalje od galerija ili da se promijeni način na koji galerije funkcioniraju. Zapravo, mora postati znatno ozbiljniji.

3 U devedesetima sam kao mladi student dizajna bio ponosan što djelujem unutar discipline gdje sam se bavio učenjem o načinima razvijanja novih proizvoda koje bi ljudi možda željeli posjedovati. Kada danas gledam unatrag, shvaćam da je mom obrazovanju (a i obrazovanju većine drugih dizajnera) očajnički nedostajalo kritičkih i filozofskih temelja.

Neki od mitova koji se podučavaju u školama dizajna su: (i) Dizajn je dobar, (ii) Dizajn čini živote drugih ljudi boljim, (iii) Dizajn rješava probleme.

Naravno, dizajn može biti i čini sve te stvari, ali je postao toliko neodvojivo povezan s kompleksnim sustavima trgovine i inovacija da se reducirao na stroj za stvaranje novog. Optimizam je prilično rijetka pojava, dizajnerima je neprirodno razmišljati o implikacijama svojih (tehnoloških) proizvoda: tehnologija je dobra, proizvodi su dobri pa će time i budućnost (kroz tehnološke proizvode) biti dobra!

Kada ti mitovi budu razbijeni, otvorit će se mogućnost za novi oblik dizajna koji će biti odgovorniji, intelektualniji i kreativniji. Riječ je o dizajnu koji prihvaća kompleksnost, razumije svoju povijest i temeljno postavlja puno pitanja.