1 Moj rad je smješten u korpus društveno angažiranih radova ili, šire gledano, u radove društvene prakse.

U svojim radovima propitujem različite aspekte društvenih odnosa i društvene prakse, zanimajući se za društveno angažirane teme, suočavanje s različitim publikama i suradnju na kolektivnim projektima. Uspostavljam vlastite interdisciplinarne mreže, a umjetnički rad doživljavam kao istraživanje, proces suradnje i samoorganizacije. Često od publike zahtijevam aktivnu suradnju i “dovršavanje” djela tijekom procesa izlaganja, odnosno trajanja rada.

Dio procesa u nastajanju rada često je multidisciplinarnost u kojoj se specifične umjetničke vještine nadopunjuju komplementarnim vještinama iz drugih područja (rad u suradnji s dizajnerima, programerima, sociolozima, filozofima, molekularnim biolozima, teolozima i sl.).

Taktika djelovanja nerijetko je i prisvajanje metoda advertisinga i ubacivanje dijelova rada u redoviti medijski prostor (billboard i city-light plakati, novinski oglasi, radijski džinglovi i sl.). Osobito u svojim internetskim radovima, koji stvaraju vrstu društvenog laboratorija, djelujući istovremeno unutar i izvan umjetničkog svijeta, koristim galerijski prostor i institucionalni umjetnički okvir samo kao jedan od mogućih područja djelovanja.

2 Potrebni su nam alati otpora, koliko god maloga dometa oni bili. Važno je održavati ih vibrantnim, živim, razvijati metode, raditi s publikom, raditi s mladima, otvarati nove mogućnosti, postavljati prava pitanja. Ima puno radova društvene prakse koji podvlače problem isključivo na simboličkoj razini, što po meni nije dovoljno. Sama “kritičnost”, pogotovo ako se tiče ukazivanja na stereotipe, tj. probleme koje svi znamo i vidimo, ne dovodi do društvene promjene. Suprotno tome, razvijati alate kroz umjetničke medije s ljudima koji su sudionici određenog problema ( ili teme koju obrađuje rad ) put je k drugačijoj vrsti dijaloga, pronalaženju taktika i strategija drugačijeg rješavanja ili pristupa problemu. Pri tome su inkluzija i horizontalni odnos tijekom suradnje sastavni dio kvalitete rada.

3 Ovisno na što ste spremni, ako komodificirate svoje radove, odnosno svjesno ih pretvorite u potrošačku robu, vjerojatno ćete ih moći prodati i od toga živjeti. Međutim, društveno angažirana umjetnost u svojoj logici proturječi umjetničkom tržištu, ali i autorstvu, pa tako svoje radove rijetko prodajem, uglavnom muzejima, i često potpisujem u koautorstvu s u prosjeku četiri do deset osoba, što onda traži i drugačije strategije za produkciju radova od onih uvriježenih, kada govorimo o umjetničkom tržištu, umjetničkim sajmovima, galeristima i sl.